Odaberite stranicu

Broj phishing napada popeo se na 37,3 milijuna

Broj phishing napada na korisnike interneta širom svijeta povećao se na 12 milijuna u posljednjih 37,3 mjeseci, sa 19,9 milijuna godinu dana ranije, pokazalo je istraživanje Kaspersky Laba.

haker-s-računalom-i-kreditnom karticom

Većina phishing napada dogodila se na sučeljima usluga e-pošte, web lokacijama za društvene mreže, bankama, financijskim institucijama i web trgovinama, objavila je u petak tvrtka za sigurnost krajnjih korisnika.

87 posto napada zahvatilo je one koji su prije bili meta cyber kriminalaca na Facebooku, Yahoou, Googleu i Amazonu.

Istraživanje provedeno u lipnju 2013. pokazuje da su neke neželjene e-pošte počele brzo rasti i mutirati se zbog novih i raznolikih metoda cyber kriminalaca.

Phishing napadi pokrenuti u posljednjih godinu dana utjecali su na prosječno 102 ljudi dnevno širom svijeta, dvostruko više nego godinu ranije. Phishing napadi najčešće su pokrenuti protiv građana Rusije, Sjedinjenih Država, Indije, Vijetnama i Velike Britanije. Broj napada u Vijetnamu, Sjedinjenim Državama, Indiji i Njemačkoj udvostručio se u odnosu na prethodnu godinu. Većina phishing poslužitelja registrirana je u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Rusiji i Indiji.

Najčešće su napadnute aplikacije Yahooa, Googlea, Facebooka i Amazona, što čini 30 posto phishing napada. Prevaranti su kopirali web stranice banaka i drugih financijskih organizacija u 20 posto slučajeva. Top 30 ciljanih web stranica uključuju imena poput American Expressa, PayPala, Xbox Livea i Twittera.

Dvanaest posto svih registriranih phishing napada došlo je do žrtava putem neželjene pošte, a 12 posto ih je došlo do veza putem veza, preglednika ili sustava za razmjenu poruka (Skype).

Internetski prevaranti najčešće stvaraju potpuno sličnu i popularnu, ali lažnu web stranicu (sustav e-pošte, sučelje internetskog bankarstva, web stranice društvenih mreža) pomoću koje se žrtve mogu uvjeriti da su na stvarnoj strani. Korisnici koji nesumnjivo daju svoje osobne podatke i tajne lozinke, koje prevaranti mogu zloupotrijebiti kako bi prouzročili daljnju materijalnu štetu. [MTI]